Pazinska jama, odnosno ponor Pazinčice, zaštićena je i proglašena važnim krajolikom. Nalazi se na granici sive i crvene Istre. Poznata dužina podzemnog dijela iznosi 270 m. Pazinska jama smještena je ispod 198 m visoke okomite stijene na kojoj se nalaze kuće grada Pazina.
Postoji poučna pješačka staza duga 1,1 km, koja počinje ispod kaštela, na mostu Vršić. Uz stazu su postavljene poučne ploče.
Organiziraju se i speleoavanture, a trajanje obilaska iznosi od 2 do 2,5 sata.
Linkovi na stranice s detaljnim opisom
https://www.istra.hr/hr/dozivljaji/sport-i-outdoor/pjesacenje/1333
Legende
Pazinska jama, prema legendi, djelo je diva Dragonje. Bio je najveći među divovima i njihov poglavar. Zvali su ga i Ban Dragonja, a pričalo se da je bio velik poput planine. Unatoč svojoj veličini, bio je dobrodušan. Ljudi su ga zamolili da im podari vodu kako bi mogli obrađivati zemlju. Najprije je izorao brazdu od jezera do mora, u kojoj se otvorila rijeka, a nazvao ju je po sebi – Dragonja. Drugu brazdu nazvao je Mirna, po svojoj ženi. Kada je počeo orati treću brazdu, s Pazinskog kaštela počela mu se rugati žena pazinskog kapetana. Div se razljutio i prekinuo posao. Nedovršenom brazdom navrla je voda koja je prijetila da potopi pazinsku kotlinu. Ljudi su ga ponovno zamolili da pomogne. Div je udario nogom o zemlju i stvorio ogromnu jamu koja je uvukla sav višak vode u sebe. To je današnja Pazinska jama. Trećom brazdom i danas teče Pazinčica, koja ponire upravo u njoj. Ova je jama nadahnula Julesa Vernea za roman Mathias Sandorf.
Istra je dom mnogih nadnaravnih bića. Uz divove se najčešće spominju krsnici, štrige (vještice) i vile.
U okolici Pazina priča se da je Marko Kraljević živ uzidan u Divičin-grad, koji su gradile vile. U blizini je i Psoglavčevo brdo (možda u stvarnosti, a možda tek plod mašte Vladimira Nazora). Psoglavci su bili poluljudi i polupsi; lovili su djecu, pekli ih i jeli. U Pazinštini se pripovijeda i o vragu koji je, u obliku crnog junca, došao pomoći čovjeku izorati njivu.
Molimo ocijenite destinaciju
Napišite komentar