Moj omiljeni zagrebački park, Ribnjak, idealan je za kratku šetnju po zelenilu. Prvi put se spominje 1093. godine kao ribnjak i vodena površina u blizini stolne crkve. Ime je dobio po ribnjacima koji su se tu nekada nalazili, no oni su kasnije isušeni. Danas je Ribnjak zaštićeni spomenik parkovne arhitekture. Park ima površinu od 4,67 hektara i u njemu raste više od 100 vrsta biljaka. Nalazi se nedaleko središnjeg zagrebačkog trga, a cijelom njegovom površinom možete prošetati za otprilike 15 minuta.
Linkovi na stranice s detaljnim opisom
https://park-maksimir.hr/treatment/park-ribnjak/
Legende
Tijekom turskih napada na Ribnjaku su izgrađeni obrambeni jarci s vodom i mostovima.
Zagreb i okolica područje su gdje možete susresti izuzetno velik broj nadnaravnih bića.
Posebno su poznate zagrebačke coprnice. Njihova okupljališta uključuju Harmicu kod zdenca Manduševac, Krvavi Most, Dugu ulicu (današnju Radićevu) kod stubišta koje vodi prema Kamenitim vratima, Sveti Ksaver kod nekadašnje mitnice, Sveti Duh u blizini kapele, Preradovićev trg te lokaciju na Vrhovcu, gdje su nekada bila vješala.
Gospodar vještica bio je najslavniji zagrebački demon, Jura Klinčić.
Sjemenišna škola na Kaptolu bila je u narodu poznata kao „Crna škola“. Priča se da su neki njezini učenici, uz redovnu nastavu, završili i takozvanu "trinaestu školu" te postali grabancijaši. Grabancijaši su navodno mogli jahati na zmaju, izazvati tuču i izvoditi druge nadnaravne čarolije.
Od zagrebačkih prikaza (duhova), najpoznatija je Konstanca, o kojoj je pisao Adam Baltazar Krčelić.
Vjeruje se da se vrag često šeće zagrebačkim ulicama, ali ga treba znati prepoznati. Četvorici zagrebačkih mesara, koji su ga prizivali, prikazao se u obliku koze.
Na Trgu svetog Marka nekoć je postojao bunar, u kojem je živio zmaj. Legenda kaže da je upravo taj zmaj uzrokovao veliki zagrebački potres.
Na mjestima gdje je zakopano blago, na određene dane, poput mlade nedjelje, iz zemlje izbija šareni oganj, poznat kao „Cvatući penezi“. Takvo mjesto u Trnju istraživao je gradski turnar Ivan Supanić, a o njegovim iskopavanjima postoji zapisnik gradskog magistrata.
Zagrebom se nekada šetala i kuga. Isprva se prikazivala u obliku lozove grane (trsa), da bi se kasnije pretvorila u djevojčicu.
Grešne duše koje nisu pronašle mir plaze Zagrebom u obliku zmija, sve dok ih neka dobra duša ne izbavi.
Na zagrebačkim fasadama nalazi se veliki broj mitoloških figura, koje je detaljno opisao Željko Zorica. Među njima su ašašin, bazilisk, garguj, grifon, Grossov pelikan, orbis, psiozeha, sfinga, sova knjižničarka, sunčevo mladunče, žirek, večernji jedrilac i demon Jura Klinčić.
Ova mitska bića čine Zagreb jedinstvenim mjestom, gdje se povijest i mit isprepliću na svakom koraku.
Molimo ocijenite destinaciju
Napišite komentar