NP Paklenica

NP Paklenica je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine. Park je poznat po kanjonima, Velikoj i Maloj Paklenici, šumama, stijenama, špiljama te biljnom i životinjskom svijetu.
Do parka se dolazi cestom iz Starigrad Paklenica. Parkirati treba na parkingu ispred ulaza u park. Kroz park postoji niz staza. Staza koja je meni osobno odgovarala je Kanjon Velika Paklenica – Anića luka – Špilja Manita peć (vrijeme uspona 1:30). Špilja je izuzetno lijepa. Druga staza, malo manje atraktivna je Velika Paklenica – Anića luka – Lugarnica – Planinarski dom Paklenica (vrijeme uspona 2:00). Postoji niz drugih staza (neke dosta zahtjevne), a opis možete naći na stranicama parka.
U ljetu, nastojite posjetiti NP Paklenicu poslije kiše, kada u potoku Velika Paklenica ima vode. U sušno ljetno doba nema vode, te pješačenje nije toliko atraktivno. Ljeti uzmite dovoljno vode i zaštitu od sunca.

Nacionalni park Paklenica je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine zbog svoje jedinstvene prirodne ljepote. Park je poznat po dramatičnim kanjonima, Velikoj i Maloj Paklenici, šumama, stijenama, špiljama te bogatom biljnom i životinjskom svijetu.
Do parka dolazi se cestom iz Starigrad Paklenica. Parkiranje je moguće na parkingu ispred ulaza u park.

Park nudi niz staza različitih težina, a najposjećenije su:
Kanjon Velika Paklenica – Anića luka – Špilja Manita peć
Ova staza traje oko 1:30 h i vodi vas do špilje Manita peć, koja je izuzetno lijepa i atraktivna za posjetitelje.

Velika Paklenica – Anića luka – Lugarnica – Planinarski dom Paklenica
Ova staza je nešto duža (oko 2:00 h) i nešto manje atraktivna, ali nudi prelijepu prirodu i ugodnu šetnju.

Postoji i niz drugih staza koje variraju u težini, a više informacija možete pronaći na službenim stranicama parka.

Najbolje je posjetiti NP Paklenicu nakon kiše, posebno u ljetnim mjesecima, kada u potoku Velika Paklenica ima vode, čineći pješačenje mnogo atraktivnijim. U sušnom ljetnom periodu, voda može presušiti, čineći staze manje privlačnima. Preporučuje se nositi dovoljno vode i zaštitu od sunca tijekom ljetnih mjeseci.

Linkovi na stranice s detaljnim opisom

https://np-paklenica.hr/hr/planinarenje-hr/planinarske-staze

https://sigurnestaze.hr/

Legende

Prema dr. Ivi Pilaru, ime Paklenica dolazi od staroslavenskog boga Paklenjaka.
Dr. Ivo Pilar također piše da se ovdje nalazilo staroslavensko svetište: Sveto Brdo sa crkvicom sv. Ivana kao prijestolje Radgosta,, te Babin Kuk na Paklenici, sjedište bogu tame i zla (Crnobogu?).

Manita peć nekada je bila stanište vila. Smatra se da ime špilje potječe od riječi „mahnit“ ili „manit“, što znači sulud, a povezuje se s legendama o neobičnom i mističnom ponašanju vila koje su navodno obitavale u špilji.

Prema legendi, Bura je bila lijepa, pametna, ali ohola djevojka koja je odbijala sve prosce. Zbog svoje oholosti, Bog ju je osudio na pakao i vječne muke. Kada bilo koja nova djevojka s istim grijehom stigne u pakao (koji se prema legendi povezuje s područjem današnje Paklenice), Bura počne plakati i uzdisati. Iz tih uzdaha nastaje vjetar koji danas nazivamo bura.

U velikoj špilji u Paklenici prema legendi obitava ogroman jednooki divlji čovjek, div.

Postoji predaja prema kojoj su na Velikim Paklenicama sahranjeni junaci iz davnih vremena, poznati kao nemri. Ovi mitski ljudi navodno su posjedovali nevjerojatnu snagu i mogli su rukama iščupati čitav hrast.

Uz Večku kulu u Starigrad Paklenici vezana je legenda o kralju Pasoglavu.