Hušnjakovo

Kružna staza počinje kod starog muzeja neandertalaca (Šetalište Vilibalda Sluge) i povezuje nekoliko zanimljivih lokacija: Muzej krapinskih neandertalaca, paleontološki spomenik prirode Hušnjakovo, jezero Dolac i kapelu Sveta Tri kralja. Staza je duga 2,5 km i prolazi asfaltiranim ili šumskim putem, uz 8 poučnih ploča.

Obavezno posjetite i novi Muzej krapinskih neandertalaca.

Linkovi na stranice s detaljnim opisom

https://putevima-pracovjeka.visitzagorje.hr/kruzna-staza-husnjakovo-krapina/

https://www.zagorje-priroda.hr/kruzna-staza-husnjakovo/

Legende

Po nekim legendama, Krapina je dobila ime po ženskom božanstvu Karapet ili Labud ženi. Druga vjerojatnija legenda kaže da ime potiče od „krapa“, zagorskog naziva za šarana.

U Krapini je poznata legenda o braći Čehu, Lehu i Mehu te njihovoj sestri Vilini. Vilina je bila u ljubavnoj vezi s neprijateljskim rimskim zapovjednikom i izdala svoju braću. Pobjegla je u Viline jame, gdje su je čuvale vile, a tu je rodila dijete. Jednog dana, dok su vile sunčale ispred špilje, braća su je uhvatila, odvela u Krapinu i uzidala u toranj blizu pećinske pivnice. Dijete je odveo divlji vol, koji ga je pokopao u Lepoglavi i tako je mjesto dobilo ime „lijepa glava“ – Lepoglava. Ovu legendu zabilježio je Ljudevit Gaj.

Crna kraljica se u krapinskom Starom gradu 15. studenog 1405. vjenčala s hrvatsko-ugarskim kraljem Sigismundom. Povijest spominje i njezinog brata, Fridrika II, koji je u Krapini ubio svoju ženu Elizabetu Frankopan kako bi se mogao oženiti Veronikom Desinićkom.

Dijaka Grabancijaša možete sresti kako luta ovim krajem. Opisuju ih kao tamnopute mladiće odjevene u crno, s crnim ogrtačem, koji nose knjigu čarolija zvanu Grimorium. Dijak Grabancijaš bio je učenik koji je završio 12 godina teološke škole, a zatim i dodatnu godinu čarobnjačke škole. Mogu kontrolirati zmajeve, utjecati na vremenske prilike i izvoditi druge čarolije. Iako nisu ni dobri ni zli, bolje se klonite, jer nikad se ne zna koja im je namjera.

Postoje priče kako vrag luta oko crkve sv. Marije Jeruzalemske, a Vilinske jame smatraju se okupljalištem vila.