Cesargrad Cesargrad, 08.05.2016., Autor_P&M, CC BY-SA 4.0

Početna točka uspona nalazi se u mjestu Klanjec, na kraju Erdödijeve ulice. Uspon je lagan i vodi širokim putom. Tijekom uspona, s lijeve strane, nalazi se vidikovac „Pesji skok“ s prekrasnim pogledom na Zagorje. Prije dolaska do utvrde Cesargrad nalazi se planinarska kuća Cesargrad. Od planinarske kuće do utvrde potrebno je oko 10 minuta hoda.

Desno od planinarske kuće započinje kružna poučna eko-staza kroz Cesarsku goru, koja vodi do vrha Japica (najviši vrh Cesarske gore – 511 m). Staza je ugodna za šetnju, ali nije pretjerano atraktivna, a sam vrh Japica nema vidikovac. Uzduž staze postavljene su poučne ploče.

Procijenjeno trajanje uspona od Klanjca do Cesargrada je 40 minuta. Do vrha Japica potrebno je dodatnih 20 minuta.

Postoji i nekoliko drugih puteva do Cesargrada. Jedan od njih vodi od Zelenjaka (spomenik „Lijepoj našoj“) preko Cesargrada do Japica, s procijenjenim trajanjem uspona od 1 sat i 20 minuta. Ovaj put je lijep, ali strm i zahtjevniji, osobito u vlažnim uvjetima. Alternativno, možete odabrati rutu Tuhelj – Japica, koja traje otprilike 1 sat u jednom smjeru.

Izlet možete obogatiti posjetom Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu, muzeju posvećenom našem slavnom kiparu, te sarkofazima obitelji Erdödy u franjevačkom samostanu u Klanjcu (provjerite radno vrijeme). U blizini Klanjca nalazi se i Spomenik himni te Staza kroz krošnje Zelenjak.

Na nastavku puta preporučujemo posjet muzeju „Staro selo“ Kumrovec, etno-muzeju na otvorenom s rodnom kućom Josipa Broza Tita. Za one koji žele još više istraživati Zagorje, predlažemo obilazak sljedećih lokacija: Klanjec, Cesargrad, Spomenik himni, Etno-muzej Kumrovec i Veliki Tabor.

 

Linkovi na stranice s detaljnim opisom

https://planinarenje.hr/staze/japica-cesargradska-gora?odrediste=cesargradska-gora-vrh-japica

https://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/cesargradska-gora-vrh-japica/

https://visitzagorje.hr/atrakcije/cesargrad/

 

Legende

Prema legendi Cesargrad su izgradili templari. Prema drugoj priči, utvrde Cesargrad i Kunšperk izgradili su hajdi. Hajdi su bili dobroćudni divovi koji su u davna vremena boravili u dolini rijeke Sutle. Bili su toliko veliki da su si dodavali željezno kladivo iz ruku u ruku preko klanca. Njime su klesali kamenje od kojega su izgradili utvrde. Prema legendi, između utvrda Cesargrad i Kunšperk postojao je viseći most.

Cesargradom tumara Crna kraljica. Čak su i slavnog Josipa Broza Tita u djetinjstvu plašili pričama o Crnoj kraljici s Cesargrada.

U Klanječkom jezeru je živio strašni sedmoglavi zmaj. Omiljena hrana su mu bili ljudi. Ubio ga je sveti Juraj. Ovdje su zmajevi domaći, često prisutni u raznim predajama i izazivaju istinski strah. Jedina osoba, osim svetog Juraja, koja može izaći na kraj sa zmajem je grabancijaš.

Grabancijaša možete sresti kako luta ovim krajem. Često se opisuju kao tamnoputi mladići odjeveni u crno, s crnim ogrtačem i knjigom čarolija zvanom Grimorium. Dijaci grabancijaši bili su učenici koji su, nakon završenih 12 godina teološke škole, završili i dodatnu godinu u čarobnjačkoj školi. Oni mogu kontrolirati zmajeve, utjecati na vremenske prilike i izvoditi razne čarolije. Klonite ih se – nisu ni dobri ni zli, ali nikad se ne zna koja im je namjera.

Vještice su vrlo česte u Hrvatskom zagorju, a među njima se spominje i slavna Baba Roga (Jaga). Paljenje i ubijanje vještica bilo je uobičajeno sve do vremena Marije Terezije.

U šumama možete sresti jagare, malene lovce obučene u zeleno, naoružane puškama. Obično se prvo čuje lajanje njihovih pasa, uzvici „Hoj, hoj!“ i udaranje dlanom o dlan, kojim tjeraju divljač. Kreću se nečujno i vrlo brzo, a susreti s njima nisu ugodni. U Zagorju ih ponekad možete prepoznati po kapi od kune.

Iza kuća u šumama skrivali su se patuljci. Ako ti se patuljak zakači na leđa, može te jahati danima, sve dok ne umreš. U rudnicima je obitavao patuljak poznat kao perhmanec.

Vrag se ovdje često pojavljuje, čineći razna zlodjela i zapisujući ljude u svoju knjigu rezervacija za pakao.

Duhovi noću tumaraju okolicom. Veronika Desinićka, najslavniji duh ovih krajeva, prema predaji je zazidana u zid koji spaja peterokutnu kulu s ulazom u Veliki Tabor.

Vile su ovdje uglavnom lijepe i dobroćudne prema ljudima. Na „stari petak“ (zadnji petak prije mladog mjeseca), vila dolazi s neba i podučava žene kako liječiti ljude.

Uz navedena bića, u Zagorju možete sresti i druga nadnaravna stvorenja. U tamnim šumarcima i jamama vreba guta, koja čeka priliku da zgrabi čovjeka i odvuče ga u svoja podzemna skrovišta. U šumama možete naići i na dobroćudnog žireka. Kuga i Smrt ponekad lutaju zagorskim bregima, dok u Velikom Trgovištu pasoglavca nazivaju pesjakom.
Naravno, ljude ovdje čuvaju sveti Juraj i sveti Ilija.

Lokalna mitska bića

Molimo ocijenite destinaciju

★ ★ ★ ★ ★

Napišite komentar