Zmija se u hrvatskim narodnim predajama pojavljuje kao nadnaravno biće, zaštitnik doma ili nositelj sreće, ali i kao opasna prijetnja. Vjerovalo se da ugriz zmije može izliječiti zakapanjem noge u zemlju, dok su lovci smatrali da im se zmija može baciti za vrat ako love na mladu nedjelju.
Smatralo se da ubijanje kućne zmije donosi nesreću.
Zmije su se povezivale i s neobičnim sposobnostima. Djevojke su koristile zmijski salo za rast kose, a trudnice su se opasivale zmijskom kožom kako bi olakšale porod. Tko bi u proljeće odsjekao zmiji tičarici glavu i stavio grah u njena usta, stekao bi sposobnost razumijevanja jezika životinja.
Zmijski car, poznat kao Kačec, imao je crvenu krijestu koja mu je davala moć. Ako bi bio ugrožen, zviždukom bi pozvao vojsku u obranu. Prema legendama, upravo on čuva blago Crne kraljice na Medvedgradu.
Zaštita
- Zmija se ne smije ubijati, jer se time ubija i naša sreća
- Zmija neće ujesti za bosu nogu, ako se na Pepelnicu u zoru poškaklje tabane sedam puta perom koje se iz guske iščupa i zamoči u „fašensku“ juhu.
- Od zmije se ne smije ravno bježati, već od stabla do stabla.
- Zmiju se mora zakleti da nam ne naudi. Treba tri puta reči : „zmijo, zmijo, zmijo, akos’ utekla Isusovoj materi, nećeš meni“, te preko nje tri puta napraviti rukom znak križa. Zmija će se zgrčiti i neće se moći pomaknuti. Tada zmiju treba nježno sa štapom maknuti u stranu.
- Izgovoriti „Marija starinska, obrani me!“
Dodatna literatura i izvori
Jozo Vrkić, VRAŽJA DRUŽBA hrvatske predaje o vilama, vješticama, vrazima i drugim nadnaravnim bićima, Zagreb, 1995.
Vanda Babić & Danijela Danilović, Demonološki zapisi i oblici u zborniku za narodni život i običaje južnih slavena (II), Lingua Montenegrina, god. god. VI/2, br. 12, Podgorica, 2013.
Tomislav Đurić, Legende puka hrvatskoga 3, Samobor, 2007.
Denis Vekić, Poetika mitskih i demonoloških predaja donjoneretvanskoga kraja, Doktorski rad, Zagreb, 2016.
Marinko Perušić, Etnolingvistička građa iz Brajskog kraja u općini Duga Resa, Karlovac, 1989.
Vid Balog, Hrvatsko bajoslovlje, Zagreb, 2011.
Mirjana Trošelj, Mitske predaje i legende južnovelebitskog Podgorja, Studia mythologica Slavica XIV - 2011 , 345 – 370
Maja Bošković-Stulli, Narodne pripovijetke, Zagreb, 1963.
Maja Bošković-Stulli, Šingala-mingala – Usmene Pripovijetke, Zagreb, 1983.
Vitomir Belaj i Juraj Belaj, Sveti trokuti Topografija hrvatske mitologije, Zagreb, 2014.
Ljiljana Marks, Vekivečni Zagreb, Zagrebačke priče i predaje, Zagreb, 1994.
Ljiljana Marks, Hrvatske narodne pripovijetke, Vinkovci, 1998.
Lidija Bajuk, Odjeci slavenskoga mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja, Doktorski rad, Zagreb, 2018.
Danijela Križanec-Beganović, Čarobna družba - vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini, 2015.
Matija Dronjić, Usmene predaje velebitskog podgorja, Senj, 2009.
Dražen Kovačević, Moslavačke legende i predaje, Kutina, 2005.
Josip Lovretić, Otok, Pretisak - Vinkovci, 1990.
Kristina Trupković, Junaci tradicionalnih priča sjeverozapadne Hrvatske, Diplomski rad, Rijeka, 2017.
https://likaclub.eu/licke-narodne-legende/
https://www.rivieracrikvenica.com/croatia/crikvenica
https://www.facebook.com/turisticka.kalnik/photos/a.584140591623685/767612876609788/?type=3
http://www.tz-grada-ogulina.hr/zavicaj-bajke/legende/o-kleckoj-spilji/