Između međimurskih sela Gornji Hrašćan i Pribislavec nalazi se Vražja jama. Legenda kaže da su se dvojica mladića jedne večeri vraćala kući sa zabave kada su pokraj jame ugledali vragove kako plešu. Prestravljeni, pobjegli su, ali ih je ujutro znatiželja natjerala da se vrate i provjere što su vidjeli. Jama je bila do vrha ispunjena blatnom vodom. Odlučili su konopcem i kamenom izmjeriti njezinu dubinu, no dno nikada nisu uspjeli dosegnuti. Od tada se to mjesto naziva Vražja jama.
Priča se da iz jame ponekad izroni rep pozoja (zmaja).
U blizini, kod mjesta Donja Dubrava, postoji još jedna Vražja jama, za koju se vjeruje da u njoj obitava vrag ili pozoj. U ovom kraju vraga i pozoja smatraju istim bićem. Predaje također govore o kačama, bićima s devet repova i više glava, koji se u pričama mogu pretvoriti u kraljeviće ako im se ispune želje.
Dodatna literatura i izvori
Lidija Bajuk, Odjeci slavenskoga mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja, Doktorski rad, Zagreb, 2018.
Kristina Trupković, Junaci tradicionalnih priča sjeverozapadne Hrvatske, Diplomski rad, Rijeka, 2017.