Vodenjak je u slavenskoj mitologiji vodeni duh ili demon koji obitava u rijekama, jezerima, močvarama i vodenicama. Često se prikazuje kao opasno biće koje ljude vuče u dubine, ali u nekim pričama ima i pravednu, iako strogu, narav.
Ime potječe od slavenskog korijena "vod-", što označava njegovu povezanost s vodom. Prvi pisani tragovi o vodenjaku datiraju iz 14. stoljeća.
Vodenjak je uvijek prikazan kao muškarac, često nag, dlakav i bradat, s dugim zelenkastim vlasima. Može imati rogove, kozje noge ili riblji rep. Ponekad se pojavljuje kao div ili patuljak, a sposoban je mijenjati oblik.
Ljudi ga se boje jer utapa neoprezne plivače, osobito one koji se kupaju u podne. U vodi je izuzetno snažan, ali na suhom gubi moć. Prema nekim predajama, živi i u bunarima, pa su djecu upozoravali da ne gledaju u njih kako ih ne bi povukao. Unatoč zastrašujućoj reputaciji, u nekim pričama pomaže ribarima ili je prikazan kao pravedan sudac.
Ljudi su se od vodenjaka štitili molitvama, svetom vodom, češnjakom i paprati. Također, vjerovalo se da ga se može nadmudriti teškom zagonetkom. Ribari su mu prinosili žrtve, poput prve ulovljene ribe, kruha ili novčića, kako bi osigurali bogat ulov i zaštitu na vodi.
Vodenjaka se spominje u Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji uz rijeke i vode, te na rijeci Krki.
Zaštita
- Molitva i razne sakralne formule.
- Sveta voda.
- Češnjak.
- Paprat.
- Podnošenje žrtava, prvi ulov ribe ili neku životinju, kruh, sol, novac.
- Zadavanje teške zagonetke vodenjaku na koju ne može odgovoriti.
Dodatna literatura i izvori
Zvonko Lovrenčević, Mitološke predaje Bilo – gore, Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Vol. 7 No. 1, Zagreb, 1970.
Vanda Babić & Danijela Danilović, Demonološki zapisi i oblici u zborniku za narodni život i običaje južnih slavena (i), Lingua Montenegrina, god. VI/1, br. 11, Podgorica, 2013.
Jozo Vrkić, VRAŽJA DRUŽBA hrvatske predaje o vilama, vješticama, vrazima i drugim nadnaravnim bićima, Zagreb, 1995.
Ana Perinić Lewis, Junaci, divovi i patuljci Gorskoga kotara, Karolinom i Lujzijanom do Rijeke, 53. Međunarodna smotra folklora Zagreb, Zagreb, 2019.
Svijet kupe/Svijet Kolpe, Putevima priča i bajki iz kraja, Delnice, 2008.
Sanja Kolenko, Elementi slavenske mitologije u suvremenoj hrvatskoj dječjoj književnosti, Diplomski rad, Zagreb, 2017.
Tomislav Đurić, Legende puka hrvatskoga 3, Samobor, 2007.
Junaci tradicionalnih priča sjeverozapadne Hrvatske, Diplomski rad, Kristina Trupković, Rijeka, 2017.
Lidija Bajuk, Odjeci slavenskoga mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja, Doktorski rad, Zagreb, 2018.
Marija Bango, Naši pripovedači - dok je ne bilo radija niti televizije, 1984.
Vid Balog, Hrvatsko bajoslovlje, Zagreb, 2011.
Vanda Babić & Danijela Danilović, Demonološki zapisi i oblici u zborniku za narodni život i običaje južnih slavena (i), Lingua Montenegrina, god. VI/1, br. 11, Podgorica, 2013.
Milan Lang, Samobor narodni život i običaji, Pretisak - Samobor, 2009.
Kristina Trupković, Junaci tradicionalnih priča sjeverozapadne Hrvatske, Diplomski rad, Rijeka, 2017.
Zdenko Bašić, Sjeverozapadni vjetar, Zagreb, 2012.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vodenjak_(mitologija)
http://mk-vitez.com/index.php/hr/legenda-o-vodenjaku-i-svecarima
https://tzp-sredisnja-podravina.hr/vodenjak-ili-dravski-covjek-kralj-drave/
https://tz-lokve.hr/zanimljivosti/?menu=11
http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=66-67&C=13