Vilenjaci su, prema hrvatskim narodnim predajama, ljudi koje su vile odabrale za svoje posebne ljubimce. Prema istraživanjima etnologa Zorana Čiče, vilenjak nije bio samo lik iz narodnih priča, nego dio nekada raširenoga narodnog vjerovanja – svojevrsnog kulta vila koji je postojao na hrvatskom prostoru, ali i u drugim dijelovima Europe. Vilenjaci i vilenice bili su njegovi nositelji te posrednici između ljudskog svijeta i svijeta vila.
Prema predajama, vilenjaci su mogli liječiti bolesti, poznavali su ljekovito bilje i razumjeli ono što je drugim ljudima bilo skriveno. Vjerovalo se da im vile prenose posebna znanja i daruju nadnaravne sposobnosti. Zbog toga su u zajednici često imali ulogu iscjelitelja, savjetnika ili osoba kojima su se ljudi obraćali kada uobičajena pomoć nije bila dovoljna.
U nekim se predajama vilenjaci opisuju kao suhi i koščati muškarci koji su, unatoč druženju i plesu s vilama, uvijek djelovali zabrinuto i tužno.
Prema narodnom vjerovanju, osoba bi postala vilenjak nakon što bi na nekoliko dana nestala, osobito u djetinjstvu. Smatralo se da su je u svoj svijet odvele vile te joj ondje prenijele svoja znanja i moći.
U hrvatskoj su tradiciji bili poznati i pojedini glasoviti vilenjaci, poput Đure iz Zagore i Kričko Mile iz Drniša, za koje se vjerovalo da komuniciraju s vilama. Smatralo se da vilenjaci mogu izliječiti i tzv. vilinsku bolest. Ona bi nastala ako bi čovjek ugazio u „vilinsko kolo“, odnosno na mjesto gdje su vile plesale.
Iznimno, u pojedinim se krajevima istim nazivom označava i muški pripadnik vilinskog roda.
Zaštita
Vilenjaci su vjerojatno bezopasni.
Dodatna literatura i izvori
Zoran Čiča, Vilenica and Vilenjak: Bearers of an Extinct Fairy Cult, Nar. umjet. 39/1, 2002, Zagreb, 2002.
Ivan Zvonar: Usmena književnost u Kukuljevićevu Arkivu za povjestnicu jugoslavensku, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, br. 28, 2017., str. 69 – 115
Danijela Križanec-Beganović, Čarobna družba - vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini, 2015.
Frano Ivanišević, Poljica - Narodni život i običaji, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Svezak X, Zagreb, 1905.
Luka Ilić Oriovčanin, Narodni slavonski običaji, Zagreb, 1846.
Ružica Pšihistal i Goran Rem, Cvelferica, žena se opremi u bilo, stavi žari i ajd tradicijsko pismo, Osijek, 2016.
Zdenko Bašić, Sjeverozapadni vjetar, Zagreb, 2012.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vilenjak
https://ivalulic.com/hr/mijo-kovacic-vilovnjak/
https://www.matica.hr/vijenac/285/hrvatsko-bajoslovlje-9393/
https://www.pp-zumberak-samoborsko-gorje.hr/destinacije/destinacija-2/