Vesna je slavenska božica proljeća, mladosti i obnove prirode. Njezino ime potječe iz indoeuropskog korijena riječi za proljeće (sanskrt vasantás). Smatrana je zaštitnicom toplih dana, plodnih polja i zdravlja, suprotnosti hladnoj i opasnoj Morani.
Stari Slaveni su vjerovali da Vesna svojim dolaskom donosi sunčevu toplinu, omogućuje rast biljaka i poboljšava ljudsko zdravlje. Povezivana je s lastavicama, koje su smatrane njezinim glasnicima i simbolima proljeća. U nekim slavenskim krajevima ožujak je nosio ime lastujak u čast lastavicama.
U ritualima posvećenima Vesni djevojke su se odijevale u haljine od trave, cvijeća i lišća te ih je okupljeni narod polijevao vodom kada bi zatoplilo. Slavlje njenog dolaska uključivalo je pjesme, plesove, paljenje krijesova i darivanje. Njezina sveta mjesta bila su uz vode, a među simbolima su joj vijenci, lutke, jaja, zvona, breza, vrba, maslačak i cvijet breskve.
Vesna je prikazivana u liku lijepe mlade djevojke s cvijetom u kosi, buketom cvijeća u lijevoj ruci, a na kažiprstu desne ruke stoji joj lastavica."
Wikipedia je svrstava među pseudo-božanstva.
Dodatna literatura i izvori
Nikola Sučić, Hrvatska narodna mitologija, Denona d.o.o., Zagreb, 2013.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vesna_(mitologija)