Sv. Ilija starozavjetni je prorok prisutan u kršćanskim, židovskim i islamskim spisima. Živio je u IX. stoljeću pr. Kr. u Kraljevstvu Izrael. Prema Svetom pismu, uznesen je na nebo „u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima“.
U slavenskim predajama poznat je kao sveti Ilija Gromovnik, gospodar gromova i kiše. Prema starohrvatskoj legendi, njegova kola na oblacima stvaraju grmljavinu. Smatra se zaštitnikom zrakoplovaca i čuvarom od oluja, gromova i vatre.
Ivo Pilar tvrdi da su Hrvati pri naseljavanju Biokova posvetili vrh sv. Jure bogu tame, a vrh sv. Ilije bogu svjetla.
U Međimurju postoji legenda da je sv. Iliju stvorio vrag, želeći imati vlastito biće. No, nije mu mogao udahnuti život, pa je ponizno zamolio Boga za pomoć. Bog je oživio Iliju, ali mu je dao zadatak da vječno progoni vragove u pakao.
Na Pelješcu, gdje postoji i vrh Sveti Ilija, ljudi su smatrali da Ilija zapovijeda gromovima i kišom. Podravci pričaju da sveti Ilija slavi svoj dan munjama i gromovima. U drugim predajama (Stupnik) priča se da je sveti Ilija jedini svetac koji ne zna kada mu je imendan, kako na taj dan ne bi grmio. U Zagori i Dalmaciji sveti Ilija goni Irudicu. U Otoku, kada munja sijeva, kaže se da je to sveti Ilija kum anđelku koji je s ovog svijeta otišao nekršten. U Imotskoj krajini, kada grmi, govori se: „To sveti Ilija po oblacima valja bačve.”
Zaštita
- Odlazak na svetu misu na dan sv. Ilije (20/07) štiti dom od udara groma.
- Ne smije se vršiti žito ili raditi u polju na dan sv. Ilije.
Dodatna literatura i izvori
Vitomir Belaj: Poganski bogovi i njihovi kršćanski supstituti
Marinko Perušić, Etnolingvistička građa iz Brajskog kraja u općini Duga Resa, Karlovac, 1989.
Dražen Kovačević, Moslavačke legende i predaje, Kutina, 2005.
Josip Lovretić, Otok, Pretisak - Vinkovci, 1990.
Suzana Marjanić i Antonija Zaradija Kiš, Kulturni bestijarij. Zagreb, 2007.
Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Svezak I, Zagreb, 1896.
Vladimir Ardalić, Bukovica: narodni život i običaj, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Svezak VII, Zagreb, 1902.
Frano Ivanišević, Poljica - Narodni život i običaji, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Svezak X, Zagreb, 1905.
Vatroslav Rožić, Prigorje, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Svezak XIII, Zagreb, 1908.
Helena Dragić – Marko Dragić, Demonic beings irudica and poganica in old folks` beliefs, incantations, and prayers, Lingua montenegrina, god. XIII/2, br. 26, Cetinje, 2020.
Maja Bašić, Tradicijska kulturna baština u Imotskoj krajini, Split, 2017.
Marko Dragić, Irudica u hrvatskome folkloru, Split, 2017.
Sanja Kolenko, Elementi slavenske mitologije u suvremenoj hrvatskoj dječjoj književnosti, Diplomski rad, Zagreb, 2017.
Katarina Batinić, Nematerijalna kulturna baština u Zagvozdu, Diplomski rad, Split, 2020.
Katarina Lukec, Usmena književnost u Sjevernoj Moslavini i njene funkcije, Diplomski rad, Zagreb, 2017.
Petra Musulin, Stari običaji, usmene priče, zagonetke i vjerovanja na području doline Neretve, Završni rad, Split, 2021.
https://planinarenje.hr/odredista/zmijino-brdo-na-peljescu-vrh-sv-ilija