Sveti Ilija (960 m) jedan je od najmističnijih vrhova u Hrvatskoj. Nosi više naziva, što pridonosi njegovoj tajanstvenosti. Talijani ga nazivaju Monte Vipera (Zmijino brdo). Naziv je vjerojatno nastao zbog velikog broja poskoka koji obitavaju na ovom području. Sveti Ilija poznat je i pod nazivom Perunovo brdo. Ovdje se nalazi sveti trokut starohrvatskih bogova (Perun, Mokoš i Veles) na potezu Sveti Ilija – Gospa od Karmena – Gospa od Anđela (Vitomir Belaj i Juraj Belaj, Sveti trokuti: Topografija hrvatske mitologije, Zagreb, 2014.).
Prema starim predajama vrh nastanjuju vile, orhani, bjusi, tintilini i tenci.
Kraj izvora Norin boravile su vile koje su susretali pastiri. Prema nekim predajama jahale su na zlatnom konju.
Vukodlake su ovdje nazivali tencima ili koscima. Ljudi su na zidove svojih dvorišta stavljali razbijeno staklo kako bi se od njih zaštitili.
Tintilin (malik) dolazio bi ljudima u kuće noseći malu trstiku u koju bi triput puhnuo, nakon čega bi ukućani dobivali modrice. Kako bi mu se umilili, pekli su mu fritule.
Na Svetom Iliji moglo se susresti i biće zvano orha (ili manjinjorga), koje se pojavljivalo u obliku tovara.
Oko Svetog Ilije mogla se susresti i bjusa, biće koje bi smlatilo svakoga tko bi u podne sjeo, a da se prethodno nije prekrižio.
Na Svetom Iliji navodno lutaju duše poginulih vojnika. Priča se da su navodno partizani tijekom Drugoga svjetskog rata u Jamu bezdamju bacili nekoliko „narodnih neprijatelja“.
Nažalost, mnogi turisti i planinari stradali su tijekom uspona na vrh Svetog Ilije. Nije poznato jesu li za to odgovorne vile, duhovi, vukodlaci, Perunov bijes ili sam Sveti Ilija zbog narušavanja njegova mira, ili je riječ o ljudskoj nepripremljenosti i neopreznosti na ovom mističnom vrhu.
Zaštita
Budite oprezni pri usponu na Svetog Iliju te ponesite odgovarajuću planinarsku obuću i dovoljno vode.
Dodatna literatura i izvori
https://nakovana.com/2012/07/prokletstvo-svete-ilije/
Jasenka Maslek, Običaji i narodna vjerovanja na Pelješcu, Prema zapisima Nikole Zvonimira Bjelovučića, Dubrovnik, 2022.
Vitomir Belaj, Poganski bogovi i njihovi kršćanski supstituti, Stud. ethnol. Croat., vol. 21, str. 169-197, Zagreb, 2009.
Vitomir Belaj i Juraj Belaj, Sveti trokuti Topografija hrvatske mitologije, Zagreb, 2014.