Sirena je lijepa djevojka s repom ribe. Predaji o sirenama su prisutne po Jadranskoj obali (Brač, Cavtat, Šibenik).
Dvije Sirene su prisutne na grbu grada Karlovca. Prema predaji osnivači grada su prije početka gradnje, tražili dopuštenje od sirena iz Korane i Kupe.
U Svetom Martinu na Muri se priča o murskoj dekli i smatrali su je vodenom vilom.
U Podravini postoji legenda o morskoj dekli.
Na Cresu se priča da su se vile zbog dolaska ljudi počele povlačiti prema moru te da ondje sada borave kao bića napola žena, napola riba.
Dodatna literatura i izvori
Jozo Vrkić, Vražja družba, hrvatske predaje o vilama, vješticama, vrazima i drugim nadnaravnim bićima, Zagreb, 1995
Maja Bošković-Stulli, Usmene pripovijetke i predaje otoka Brača, 1975
Ljiljana Marks, Hrvatske narodne pripovijetke, Vinkovci, 1998.
Lidija Bajuk, Odjeci slavenskoga mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja, Doktorski rad, Zagreb, 2018.
Suzana Marjanić, Od anatolijske boginje ptice grabljivice preko starogrčkih sirena do morskih djevica u hrvatskim usmenim predajama , Zagreb, 2012.
Tea Sabol, Usmenoknjiževni zapisi s otoka Cresa i njihova kontekstualizacija, Doktorski rad, Zagreb, 2024.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Sirena
https://stjepankralj.wordpress.com/2015/11/14/hrvatska-mitologija-slavenski-izvori