Satir je nadnaravno biće iz antičke mitologije. Često se prikazuje kao napola jarac, a napola čovjek, s kovrčavom kosom, malim jarećim rogovima, ušima, repom i velikom bradom. Satiri su bili pohotna i razvratna bića koja su voljela žene, ali i dječake. Bili su hedonisti i veliki ljubitelji vina.
Satir se ne javlja u hrvatskim narodnim pričama, ali se pojavljuje u umjetnosti. Najpoznatiji je prikaz satira na Radovanovu portalu katedrale sv. Lovre u Trogiru. Taj se satir znatno razlikuje od antičkih satira, koji su bili veseli šumski demoni plodnosti i pratitelji boga Dioniza. Radovan je satira u potpunosti preoblikovao kroz prizmu srednjovjekovnoga kršćanskog moralizma te on služi kao moralno upozorenje – prikazuje što se događa kada ljudski razum poklekne pred životinjskim nagonima.
Prikazi satira nalaze se na nizu antičkih spomenika u Hrvatskoj, a među suvremenijim prikazima ističu se studija, odnosno kopija, Miroslava Kraljevića „Satir i seljak“ te kip Satira i Stojne u Dubrovniku.
Zaštita
Čovjek ne smije pokleknuti pred životinjskim nagonima.
Dodatna literatura i izvori
https://hr.wikipedia.org/wiki/Satiri
