Mokoš je žensko božanstvo slavenske mitologije, boginja plodnosti i zaštitnica žena. Smatra se oličenjem majke prirode i njezine plodnosti, a moguće je da potječe iz drevnog kulta božice majke, prisutnog u mnogim poljodjelskim društvima, možda i prije nego što su se oblikovali muški slavenski bogovi.
Mokoš stoji između Velesa i Peruna – ona je „mati vlažna zemlja” i „žarko sunce”. Prema mitu, bila je Perunova supruga, no svake bi godine šest mjeseci provodila kao ljubavnica u podzemnom kraljevstvu Velesa, što simbolično prikazuje kretanje sunca kroz godišnja doba.
Kao zaštitnica žena, osobito trudnica, Mokoš je bila povezana s kućanskim poslovima poput predenja i vezenja. U mnogim slavenskim narodima dugo nakon pokrštavanja zadržao se običaj ostavljanja pramena vune kraj peći kao dar ovoj božici, u nadi da će pomoći u radu.
Naselje Mokošica nosi ime po Mokoši, a s njom se povezuje i brdo Mošnica iznad Dugog Rata, smješteno pokraj brda Peruna.
Vitomir Belaj i Juraj Belaj u svom djelu „Sveti trokuti – topografija hrvatske mitologije“ diljem Hrvatske nailaze na „svete trokute“ koji povezuju slavenska božanstva Mokoš, Peruna i Velesa.
Dodatna literatura i izvori
https://hr.wikipedia.org/wiki/Moko%C5%A1
Vitomir Belaj i Juraj Belaj, Sveti trokuti Topografija hrvatske mitologije, Zagreb, 2014.
Mira Trošelj, Elementi pretkršćanskih vjerovanja u toponimiji južnog i jugoistočnog Velebita, Studia mythologica Slavica, 2023.
Mit, vjerovanje i prostor, znanstveno-stručni zbornik radova posvećen Tomi Vinšćaku, Zagreb, 2024.