Malik, poznat i kao Tintilinić, jedno je od najpoznatijih bića hrvatske usmene predaje. Njegova popularnost dodatno je porasla zahvaljujući Ivani Brlić-Mažuranić, koja ga je prilagodila u svojim Pričama iz davnine.
Iako se malik povezuje s hrvatskom mitologijom, njegovo porijeklo je staro-mediteransko, romanskog porijekla. Nalazi se u Hrvatskoj i Sloveniji, ali ga nema u Srbiji. Naziv varira ovisno o regiji: u Istri i Sloveniji poznat je kao malik, u Dalmaciji kao masmalić, macmolić, maličić, dok ga u okolici Dubrovnika zovu tintilin.
Malik je često prikazivan kao malo dijete s crvenom kapicom. Prema nekim predajama, kapica simbolizira posteljicu, dok ga druge legende definiraju kao izgubljenu dušu nekrštenog djeteta ili malog vražićka. Može se roditi na različite načine: kao deseto muško dijete u obitelji ili iz jajeta crne kokoši ili pijetla.
Osim u ljudskom obliku, malik se može prikazivati i kao oganj ili plamen koji skače i mijenja boje, kao životinja (magarac, pas, zec), ili čak kao dijete u bijelom sa šeširom na glavi.
Nadnaravno biće malik se pojavljuje pod nizom raznih imena (tintilin, tintilinić, malecić, malicić, malićić, maličac, malićac, malizaz, maljik, maljak, maslak, mačić, macaklić, maciklić, macvalić, mamalić, matić, mate, macarol, macarul, macaruo, medivančić, škrat, markaj). Svako od ovih imena i jest i nije zasebno mitsko biće, svaka predaja o bilo kojem od njih ima svoje posebnosti.
Malik, odnosno biće sličnih karakteristika (npr. mali đavao s crvenom kapicom), javlja se diljem Hrvatske.
Regionalne varijante i vjerovanja
Krk: Malik je obijestan dječak koji ne nanosi štetu. U Vrbniku vjeruju da po noći poprima oblik zeca, dok je danju dječak s crvenom kapicom.
Crikvenica: U samom centru grada postoji maslina u kojoj, prema predaji, živi malik.
Kastav: Malik je opisan kao dobar šumski patuljak nasmijanog lica koji uveseljava djecu. Povezuje ga se s legendom o Šparožnoj jami.
Istra: Malik može biti štetan, ali ponekad pomaže ljudima.
Lokve: Malik je patuljak u zelenom odijelu s crvenim šeširom i živi na krovovima pilana.
Donja Neretva: Tintilin nije izvorno zlo biće.
Dubrovačka okolica: Tintilin se pojavljuje oko podneva i osobito cijeni svoju kapu – tko mu je uzme, može dobiti blago.
Konavle: Vjeruje se da tintilin nastaje iz jajeta crne kokoši koje se dugo nosi pod pazuhom.
Mljet: Tintilin se pojavljuje kao svjetlost ispred kuće. Smatra se dušom nekrštenog djeteta koje može ući u kuću i ukućanima iskopati oči.
Pelješac: Na Pelješcu su malika smatrali duhom nekrštene izvanbračne djece.
Omiš: Ako ribari ne daju macakliću ribe, može im rasparati mrežu.
Poljice: U Poljicama macaklić nosi gospodsko odijelo.
Senj: U Senju je mališac jednom trgovcu kakao dukate.
Vinodol: U blizini Vinodola postoje Malikove škulje. Tamo žive mali ljudi obučeni u crveno s crvenom kapicom na glavi.
Zaštita
Može se ubiti tako da se uzavre kotao ulja i naredi mu se da donese zlato s dna.
Ostavili pred vratima tanjur fritula.
Dodatna literatura i izvori
Vanda Babić & Danijela Danilović, Demonološki zapisi i oblici u zborniku za narodni život i običaje južnih slavena (i), Lingua Montenegrina, god. VI/1, br. 11, Podgorica, 2013.
Ivan Lozica, Dva demona: orko i macić, Nar. umjet. 32/2, str. 11—63, Zagreb, 1995.
Jozo Vrkić, VRAŽJA DRUŽBA hrvatske predaje o vilama, vješticama, vrazima i drugim nadnaravnim bićima, Zagreb, 1995
Danijela Križanec-Beganović, Čarobna družba - vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini, 2015.
Ivana Jelinčić, Macić i viver u bračkim vjerovanjima u nadnaravna bića, 2014.
Evelina Rudan Kapec i Josipa Tomašić, Proizvodnja folklora ili kako se predaja iz 17. stoljeća probudila u 21. Stoljeću, Zagreb, 2011.
Denis Vekić, Poetika mitskih i demonoloških predaja donjoneretvanskoga kraja, Doktorski rad, Zagreb, 2016.
Ljiljana Marks, Hrvatske narodne pripovijetke, Vinkovci, 1998.
Gita Janeš, Legende i mitovi kao nematerijalna baština, Zagreb, 2020.
Irena Benyovsky, Vampiri u dubrovačkim selima u 18. Stoljeću, Zagreb, 1996.
Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Svezak I, Zagreb, 1896.
Marijan Stojković, Čudo od kokota, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, Knjiga XXVIII., Zagreb, 1931.
Tomislav M. Macan, Čaranje i gatanje (Blato na Mljetu), Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, Knjiga XXVIII., Svezak 2, Zagreb, 1932.
Ivo Jardas, Kastavština, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena 39, Zagreb, 1957.
Ivo Jardas, Ovčarstvo na Lisini na Učki, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Knjiga 40, Zagreb, 1962.
Ive Jelenović, Etnološki prilozi iz Dobrinja na otoku Krku, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Knjiga 40, Zagreb, 1962.
Dora Memed, Poetika predaja i legendi Cavtata i Dubrovnika u etnološkom i povijesnom kontekstu, Diplomski rad, Split, 2023.
https://tz-lokve.hr/zanimljivosti/?menu=11
https://nakovana.com/2012/07/prokletstvo-svete-ilije/