Planina Klek smatra se najmističnijom planinom u Hrvatskoj i omiljenim okupljalištem vještica. Prema predaji, sama planina zapravo je skamenjeni div Klek. U davna vremena sukobili su se div Klek i bog Veles, a Veles je na kraju skamenio Kleka. Ipak, vjeruje se da se Klek jednoga dana namjerava probuditi i osvetiti.
U podnožju Kleka teče rijeka Dobra, za koju se vjeruje da izvire iz vena diva. Prema nekim drugim predanjima, Klek je zapravo usnuli Kraljević Marko koji se ondje legao da se odmori.
Vrh planine omiljeno je okupljalište vještica u Hrvatskoj. Legenda kaže da se vještice svakog mladog petka obavezno sastaju na Kleku. Dolete na metlama, a pred njima ide neobično svjetlo. Neke priče tvrde da jašu muškarca – svoga slugu. Na vrhu im se u slavlju pridružuju vile i vilenjaci. Vještice, vile i vilenjaci plešu i pjevaju na vrhu planine kako bi probudili usnulog diva.
Ispod klečke vršne stijene, u unutrašnjosti planine, na velikoj hrpi dukata spava lijepa kraljevna pretvorena u zmiju. Stijena se otvara svakih sto godina. Ako tada neki hrabar mladić poljubi zmiju, ona će se pretvoriti u prelijepu djevojku. Uz djevojku, dobit će i dukate kao miraz.
Vitomir i Juraj Belaj smatraju da je vrh Kleka jedan od vrhova staroslavenskog svetog trokuta (Perun, Mokoš, Veles).
Dodatna literatura i izvori
https://visitogulin.hr/zavicaj-bajke/
Vitomir Belaj i Juraj Belaj, Sveti trokuti Topografija hrvatske mitologije, Zagreb, 2014.
Marinko Perušić, Etnolingvistička građa iz Brajskog kraja u općini Duga Resa, Karlovac, 1989.