Grabancijaši su tajanstvene figure iz pučkih vjerovanja, često opisane kao tamnoputi mladići u crnim plaštevima koji nose knjige čarolija, tzv. Grimorije. Njihova priroda ostaje nejasna – jesu li dobri ili zli?
Prema predaji, grabancijaši su učenici koji su, nakon završetka 12 bogoslovnih škola, pohađali i trinaestu – čarobnjačku. Ondje su učili upravljati prirodnim silama, prizivati tuču i jahati zmajeve. Pripisivane su im moći nevidljivosti, stvaranja zlata i bacanja čarolija.
Njihovo ime možda potječe od talijanske riječi negromanzia (čarobnjaštvo) ili mađarskog grabancoš (čarobnjak). Priče o njima pretežno su zabilježene u sjevernoj Hrvatskoj. Vjerovalo se da ih krasi neki fizički znak – višak ili manjak prstiju, rođenje sa svim zubima ili poseban madež.
Vid Balog u knjizi Hrvatska bajoslovlja opisuje kako su grabancijaši često povezani sa zmajevima, a narod upozorava: “Ne tražite od njih pomoć – mogli bi vam više nauditi nego koristiti.”
U Donjem Vidovcu se priča o grabancijašu koji je spasio mjesto od zmaja. Grabancijaš je zmaja odveo u Afriku, gdje je njegovo fino hladno meso prodavao lokalnom stanovništvu.
U Prigorju vjeruju da "dijak" koji je bio u "dvanaesti dijački školi" može napraviti tuču.
U Čakovcu se također priča o grabancijašu koji je spasio grad od zmaja. Priče o grabancijašu se javljaju u Krapini, Ludbregu, Međimurju, Samoboru, Varaždinu, Velikoj Gorici i Zagrebu. Pisac Tituš Brezovački napisao je komediju pod nazivom “Matijaš Grabancijaš dijak”.
Vrzino kolo se opisuje kao vilinsko kolo u kojem đaci izuče trinaestu školu i postanu grabancijaši.
Zaštita
Ponuditi mu kiselo mlijeko i noćenje.
Dodatna literatura i izvori
Suzana Marjanić, Zmaj i junak ili kako ubiti zmaja na primjeru međimurskih predaja o Grabancijašu i pozoju, Nar. umjet. 46/2, 2009, str. 11-36, Zagreb, 2009.
Lidija Bajuk, Odjeci slavenskoga mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja, Doktorski rad, Zagreb, 2018.
Ljiljana Marks, Vekivečni Zagreb, Zagrebačke priče i predaje, Zagreb, 1994.
Dražen Kovačević, Moslavačke legende i predaje, Kutina, 2005.
Junaci tradicionalnih priča sjeverozapadne Hrvatske, Diplomski rad, Kristina Trupković, Rijeka, 2017.
Vatroslav Rožić, Prigorje, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Svezak XIII, Zagreb, 1908.
Silvio Braica, Pojmovnik hrvatske etnografije i etnologije, Ethnologica Dalmatica Vol 8, Split, 1999.