Duga je u narodnim vjerovanjima povezana s predskazanjima i promjenama. Smatralo se da njezine boje najavljuju kakva će godina biti – plava znači kišu, žuta obilje žita, zelena travu za pašu, a crvena puno vina. Također se vjerovalo da prolazak ispod duge mijenja spol, a kupanje u njoj donosi pomlađivanje.
Hrvatski narodni nazivi za dugu su bogorodica, rodica, božji pojas, Majke Božje trak, a u sjevernoj Hrvatskoj i dundača. Taj naziv povezan je s glagolom "dundati" (udarati), što sugerira vezu s Perunom, slavenskim bogom groma.
U nekim predajama duga je prikazana kao zmija koja pije vodu s tla i prenosi je oblacima, slično vjerovanjima Poljaka i Bjelorusa. S vremenom su ta vjerovanja izblijedjela, a kršćanstvo je dugu povezalo s Božjim savezom nakon potopa, što se odražava u nazivima poput Marijin trak i Božji pasec.
Dodatna literatura i izvori
Ante Jurić-Arambašić, Kijevo, Narodni život i tradicijska kultura, Zbornik za narodni život i običaje, Knjiga 54, Zagreb, 2000.
Ivan Vučevac Vinkovčanin, Stari Vinkovci, Vinkovci, 2004.
Ana Romić, Fakcija i fikcija u usmenoj epici sinjske krajine, Diplomski rad, Split, 2023.
Josip Lovretić, Otok, Pretisak - Vinkovci, 1990.