Crnobog je staroslavenski bog tame, kaosa i nesreće, kojeg su Slaveni smatrali uzrokom svih zala – zime, gladi, bolesti i smrti. Najviše podataka o njemu daje Helmold, opisujući kako su mu se Slaveni obraćali kroz rituale proklinjanja. Iako simbol nesreće, Crnobog je bio poštovan poput ostalih bogova, jer su Slaveni vjerovali da i zlo dolazi od božanskog izvora.
Istraživači su mu kasnije suprotstavili Beloboga kao božanstvo svjetlosti i dobrote, no njegovo ime ne nalazi se u autentičnim izvorima. Neki mitovi govore da su Crnobog i Belobog zajedno stvarali svijet, a njihova suprotnost održavala je ravnotežu. Prema nekim tumačenjima, Crnobog je vladao tamnim dijelom godine, dok je Belobog preuzimao vlast na zimskom suncostaju.
Iako se Crnoboga često povezuje s dualističkim pogledima na svijet, slavenska mitologija nije imala strogu podjelu na dobro i zlo. Takva je koncepcija vjerojatno nastala pod utjecajem kršćanstva, koje je uvelo jasnu dihotomiju Boga i Sotone.
Gdje
Nikola Crnković navodi moguća svetišta Crnoboga u Novalji na Pagu, gdje je na mjestu Crnobogova svetišta podignuta crkva svete Katarine. Također navodi da se Senjska katedrala nalazi na mjestu Crnobogova oltara te da je na riječkoj Glavici postojalo svetište Crnoboga.
Dr. Ivo Pilar navodi navodna Crnobogova svetišta u Lucinskom viru, Bogočinu, Biranju, Sutvidu, kod crkve svetog Vida u blizini Bribira, kod kapelice svetog Vida u blizini Nina, u ruševinama crkve sv. Vida na Pagu, na Tepecu, na Svetom Jurju na Kozjaku, na Babinom kuku na Paklenici, na Jarmiratu, na Svetom Iliji na Biokovu, na brdu Spas kod Knina i u Suđuradu.
Dodatna literatura i izvori
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cernobog
Nikola Sučić, Hrvatska narodna mitologija, Denona d.o.o., Zagreb, 2013.
Vesna Kakaševski, https://www.starisloveni.com/Crnobog.html
Nikola Crnković, Vjera i svetišta starih Hrvata, Novi putovi istraživanja, Stručni članak, Novalja
Ivo Pilar, O dualizmu u vjeri starih Slovjena, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, Kniga XXVIII., Zagreb, 1931.
Ivan Mužić, Ostaci kulta pretkršćanskog boga Vida na teritoriju Hrvata, Split, 2007.