Ova zlokobna vještica, poznata u ruskim legendama i pričama diljem srednje i istočne Europe, ima različita imena ovisno o regiji. Prikazuje se kao starica s golemim nosom i hirovitim karakterom, koja putuje u mužaru, izaziva oluje te vreba djecu kako bi ih ukrala i pojela. Baba Jaga može biti i opasna osvetnica i pomoćnica, ovisno o priči. Živi u ukletoj kući na kokošjim nogama, ukrašenoj lubanjama, a ulaz u kuću, prema nekim predajama, čuvaju oštri zubi.
U hrvatskim predajama, osobito u Prekodravlju, Baba Jaga također je prisutna, često povezana s močvarnim područjima i koprivama. Njezina je uloga slična Babi Rogi, koja kažnjava zločestu djecu, ali Baba Jaga ima više dodirnih točaka s ruskom tradicijom.
U Podravini se vjeruje da Baba Jaga krade djecu ako su zločesta. U Gotalovu je, prema predaji, Baba Jaga živjela u predjelu zvanom Berek, što je kajkavski naziv za močvaru. U podne bi izlazila s tri žarke koprive u rukama, vrebajući nepažljive prolaznike i odvlačeći ih u nepoznatom smjeru. U Moslavini je Baba Jaga coprnica koja je kuhala sapun od male djece.
Ivana Brlić-Mažuranić napisala je na Varaždin Bregu djelo „Baba Jaga s Haliča“, a spominje i Babu Poludnicu, koja u mnogočemu odgovara liku Babe Jage.
.
Zaštita
· Ne idite u podne na Dravu.
Dodatna literatura i izvori
Vid Balog, Hrvatska bajoslovlja, Zagreb, 2011.
https://blagamisterije.com/bezbrojne-predaje-spominju-babu-jagu-hirovitu-staricu-koja-vreba-iz-sume-osvetoljubiva-zla-i-sebicna-ponekad-ipak-pomogne/17791/
Katarina Lukec, Usmena književnost u Sjevernoj Moslavini i njene funkcije, Diplomski rad, Zagreb, 2017.
https://www.ivaninakucabajke.hr/hr/projekti-kuce/zanimljivosti-o-ivani/srpanj/