Aždaja je nadnaravno biće slično zmaju, samo još zloćudnije. Radi se o nemani nalik gušteru, s pandžama na nogama, repom i krilima. U pravilu ima dvije, tri ili sedam glava. Dok se zmaj ponekad javlja kao dobroćudno biće, aždaja je gotovo uvijek zlo biće koje proždire ljude.
Za aždajkinju se smatra da je duga 6–7 metara i da živi u gorskom jezeru. Proždire cijele ljude i uništava žito. Kuda prođe, ostavlja trag kao da je prošlo veliko drvo.
U nekim predajama zmaj se izjednačuje s aždajom.
Poznata je priča o čudotvornom popovačkom izvoru u Baranji. Tijekom velikog nevremena, iz munja se pojavila aždaja. Spustila se na izvor i napila vode. Od tada se smatra da je taj popovački izvor čudotvoran i ljekovit.
U Zaostrogu razlikuju zmaja i aždaju. Zmaj otima mlade djevojke, dok je aždaja daleko gora jer proždire ljude.
Zaštita
Sveti Juraj
Dodatna literatura i izvori
Željko Predojević, Usmene priče Hrvata iz južne Baranje, Beli Manastir, 2018.
Jozo Vrkić, VRAŽJA DRUŽBA hrvatske predaje o vilama, vješticama, vrazima i drugim nadnaravnim bićima, Zagreb, 1995.
Vanda Babić & Danijela Danilović, Demonološki zapisi i oblici u zborniku za narodni život i običaje južnih slavena (II), Lingua Montenegrina, god. god. VI/2, br. 12, Podgorica, 2013.
Stjepan Banović, Vjerovańa : (Zaostrog u Dalmaciji), Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, Kniga XXIII., Zagreb, 1918.
Silvio Braica, Pojmovnik hrvatske etnografije i etnologije, Ethnologica Dalmatica Vol 8, Split, 1999.
Juraj Lesar Narodne pripovijetke iz Podgajaca, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Svezak XI, Zagreb, 1906.
Vladimir Ardalić, Godišnji običaji, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Svezak XX, Zagreb, 1915.
Milena Papratović, Narodne pripovijetke iz okolice Đakova s komentarima i poredbenim pregledom, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, Knjiga XXXII., Svezak 2, Zagreb, 1940.
Ružica Pšihistal i Goran Rem, Cvelferica, žena se opremi u bilo, stavi žari i ajd tradicijsko pismo, Osijek, 2016.