Asmodej

Asmodej (hebr. אשמדאי, Ashmedai; „razarač“) u iranskoj mitologiji ubraja se među sedam zlih duhova. Posebno je poznat iz biblijske Knjige o Tobiji (Tob 3,8), gdje se spominje kao demon kojem se suprotstavlja arkanđeo Rafael.

U demonološkoj tradiciji Goecije Asmodej zauzima mjesto trideset i drugog duha te zapovijeda s čak sedamdeset i dvije legije. Smatra se učiteljem aritmetike, astronomije, geometrije i fizike, sposoban je davati odgovore na razna pitanja, učiniti čovjeka nevidljivim te otkriti skrivena blaga. 

Asmodej posjeduje i muško i žensko utjelovljenje. U muškom obličju opisan je kao iznimno ružno biće s krilima, tri glave – bikovskom, ovčjom i ljudskom – te zmijskim repom. Ima golema stopala s plivaćim kožicama nalik pačjima i sposoban je rigati vatru. Često se prikazuje kako sjedi na leđima zmaja, dok u rukama drži zastavu i koplje.

Prema legendi, pomogao je kralju Salomonu u izgradnji Jeruzalemskog hrama, nakon što ga je Salomon podčinio pomoću čarobnog prstena koji mu je, radi zaštite od demona, dao arkanđeo Mihael. Navodi se da tijekom gradnje hrama Asmodej nije koristio metalne alate. Kasnije je, međutim, lukavstvom prevario Salomona, oteo mu prsten, protjerao ga i prisvojio prijestolje. Salomon je pokušao ponovno zadobiti vlast uz pomoć drugih demona, no pritom je pao pod njihov utjecaj i okrenuo se štovanju poganskih božanstava.

U Hrvatskoj je bio poznat u Splitu. U arhivima mletačkog Svetog Oficija pronađeni su spisi sa suđenja Klari Pojanović iz Splita. Sačuvan je dokument s tekstom uputa za magijske čini: 
„Vjerujem u jednog prvog demona koji stanuje u zraku i jednog demona u vodi; vodite s vama druge demone Asmodeju; pođite uzeti razum onome koga ćete donijeti u moju volju, koji neće moći srati, neće moći pišati, neće moći imati odmora ako ne ispuni moju volju. Neka piša tri puta na ovaj papirić i onda neka ga stavi u lijevu ruku."  (Čoralić, Lovorka (2001): Hrvati u procesima mletačke inkvizicije, Zagreb: Dom i svijet, Institut za Hrvatsku, prevela s talijanskog mr. Nedjeljka Balić Nižić, u Čoralić, L. (2001): 99).

Zaštita

Molitva arkanđelu Mihaelu.

Dodatna literatura i izvori